Suho oko – sve češća tegoba modernog doba

U današnjem digitalnom svijetu, sve više ljudi osjeća neugodne simptome suhog oka – peckanje, osjećaj pijeska, zamućen vid ili crvenilo. Iako suhoća oka na prvi pogled može djelovati kao bezazlena tegoba, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može značajno utjecati na kvalitetu života, pa čak i na zdravlje oka.

Ova sve češća dijagnoza postala je simbol modernog doba – života pred ekranima, boravka u klimatiziranim prostorima i ubrzanog tempa koji ostavlja malo prostora za odmor. U nastavku doznajte što je zapravo sindrom suhog oka, koji su najčešći uzroci, kako ga prepoznati i što možete učiniti kako biste ga ublažili – ili spriječili.

Što je sindrom suhog oka?

Sindrom suhog oka (keratoconjunctivitis sicca) nastaje kada oči ne proizvode dovoljno suza, ili kada suze isparavaju prebrzo. Suze nisu samo "voda" – one su kompleksna mješavina vode, ulja, mukoze i antimikrobnih proteina koja štiti i vlaži površinu oka. Kada taj sustav zakaže, nastaju simptomi iritacije, umora i smanjene vidne oštrine.

Postoje dvije glavne vrste suhog oka:

Hiposekretorni oblik – nedovoljna proizvodnja suza

Evaporativni oblik – suze se prebrzo isparavaju

U praksi, kod mnogih osoba prisutna je kombinacija oba oblika.

Tko je najčešće pogođen?

Sindrom suhog oka može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće pogađa:

• Osobe koje dugo rade za računalom

• Starije osobe, osobito žene u postmenopauzi

• Nositelje kontaktnih leća

• Osobe koje borave u klimatiziranim ili grijanim prostorima

• Osobe koje uzimaju određene lijekove (npr. antihistaminici, antidepresivi)

• Osobe s autoimunim bolestima (npr. Sjögrenov sindrom)

Digitalno naprezanje, hormonalne promjene i okolišni faktori samo su neki od razloga zašto suho oko postaje sve češće u svakodnevnoj praksi.

Najčešći simptomi

Simptomi se mogu razvijati postupno, a često se pogoršavaju u kasnim popodnevnim satima ili pri dužem radu pred ekranima. Najčešći su:

• Peckanje i svrbež očiju

• Osjećaj pijeska u oku

• Crvenilo i iritacija

• Preosjetljivost na svjetlo

• Zamagljen vid koji se poboljšava treptanjem

• Poteškoće pri nošenju kontaktnih leća

• Suzenje očiju (paradoksalno, ali se događa kao refleksna reakcija)

Ako se simptomi ignoriraju, mogu dovesti do oštećenja površine oka, češćih infekcija i kronične nelagode.

Uzroci – zašto sve više ljudi ima suhe oči?

Dugotrajno gledanje u ekrane

Pri gledanju u zaslone mobitela, računala ili televizora smanjuje se frekvencija treptanja i oči se ne vlaže dovoljno često. To dovodi do isušivanja rožnice i pojave napetosti u očnim mišićima.

Klimatizacija i grijanje

Klimatizirani i suhi prostori isušuju zrak i utječu na isparavanje suza. To je čest problem u uredima, automobilima i javnim prostorima.

Kontaktne leće

Iako su praktične, kontaktne leće mogu dodatno isušiti površinu oka ako se ne koriste pravilno ili predugo.

Hormonalne promjene

Pad estrogena u menopauzi može utjecati na promjene u sastavu suznog filma. Zato žene češće imaju problem sa suhim očima nakon 45. godine.

Lijekovi

Neki lijekovi mogu smanjiti proizvodnju suza – poput antidepresiva, kontracepcijskih pilula, beta-blokatora i antihistaminika.

Pušenje i loša prehrana

Dim cigareta i nedostatak esencijalnih masnih kiselina (poput omega-3) također doprinose suhoći očiju.

Što možete učiniti?

1. Pratite pravilo 20-20-20

Svakih 20 minuta gledajte 20 sekundi u nešto udaljeno 20 metara. Ovo opušta očne mišiće i potiče treptanje.

2. Umjetne suze i hidratantne kapi

Kapi bez konzervansa koje imitiraju prirodne suze mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

3. Zaštita od vjetra i suhog zraka

Nosite naočale za zaštitu od vjetra i izbjegavajte direktno puhanje ventilatora u lice.

4. Povećajte unos omega-3 masnih kiselina

Namirnice poput lososa, lanenih sjemenki i oraha povoljno djeluju na sastav suznog filma.

5. Spavajte dovoljno i redovito

Oči se regeneriraju tijekom sna, pa manjak sna dodatno pogoršava simptome suhog oka.

6. Razgovarajte s oftalmologom

Ako su simptomi česti i dugotrajni, potrebno je napraviti pregled i isključiti ozbiljnije uzroke.

Kada posegnuti za dodatnom podrškom?

Kod kroničnih i ozbiljnijih oblika suhog oka, oftalmolog može preporučiti dodatne terapije – od kapi s hijaluronskom kiselinom, citikolinom ili čak imunomodulatorima, do dodataka prehrani za jačanje očne funkcije.

Citikolin se sve češće spominje kao korisna dopuna terapiji kod osoba koje imaju smanjenu funkciju očnog živca i simptome kroničnog naprezanja oka, osobito kod osoba s povišenim očnim tlakom ili ranim znakovima glaukoma.

Ne zanemarujte signale koje vam oči šalju

Suho oko nije prolazna smetnja – već znak da vaše oči traže pažnju. Moderna svakodnevica stavlja veliki pritisak na naš vid, ali uz male promjene u navikama, pravilnu njegu i redovite kontrole, moguće je zadržati osjećaj udobnosti i zdravlja.

Ako već osjećate neugodu, ne čekajte da simptomi postanu ozbiljni. Briga o očima danas znači očuvanje vida za sutra.