5 najčešćih mitova o vidu – i što je istina iza njih

Zdravlje očiju i vida jedno je od najvažnijih, ali često zanemarenih područja kada je riječ o prevenciji, edukaciji i svakodnevnim navikama. Oči su naš prozor u svijet – svakodnevno ih izlažemo svjetlosti, ekranima, naprezanju i vanjskim utjecajima, a pritom rijetko razmišljamo o tome što im je zaista potrebno kako bi ostale zdrave.

Unatoč napretku medicine i dostupnosti informacija, u javnosti i dalje kruži niz zabluda i mitova koji se prenose „s koljena na koljeno“. Nažalost, upravo ti mitovi mogu dovesti do pogrešnih odluka, zanemarivanja simptoma ili odgađanja odlaska oftalmologu – što u nekim slučajevima može imati ozbiljne posljedice po vid.

U ovom blogu donosimo pregled najčešćih mitova o vidu i zdravlju očiju – i objašnjavamo što znanost zapravo kaže o njima. Vrijeme je da odvojimo činjenice od fikcije i očima damo pažnju koju zaslužuju, kako bismo ih sačuvali za godine koje dolaze.

Mit 1: Gledanje u ekran oštećuje vid

Istina:
Gledanje u ekrane – bilo da je riječ o računalu, mobitelu ili televizoru – ne oštećuje trajno strukturu oka, ali može izazvati ono što se naziva digitalno naprezanje očiju, poznato i kao CVS (computer vision syndrome).

Dugotrajno fokusiranje u ekran bez pauze dovodi do:

• rjeđeg treptanja, što uzrokuje suhoću oka

• naprezanja očnih mišića, osobito kod rada na blizinu

• zamućenja vida nakon duljeg gledanja

• osjećaja umora, peckanja ili težine u očima

• glavobolja, osobito kod nepravilnog osvjetljenja ili položaja tijela

Ovi simptomi najčešće nisu trajni, ali ako se ponavljaju i ignoriraju, mogu značajno smanjiti produktivnost, koncentraciju i opće osjećanje.

Osobe koje rade na ekranima dulje od 4 sata dnevno, osobito bez odgovarajuće osvijetljenosti ili ergonomije, najizloženije su razvoju ovih smetnji. Dodatno, rad u klimatiziranim prostorima može dodatno isušiti očnu površinu.

Savjet:

• Primjenjujte pravilo 20-20-20 – svakih 20 minuta gledajte 20 sekundi u nešto udaljeno barem 20 metara.
  To omogućuje opuštanje očnih mišića i pomaže u sprečavanju naprezanja.

• Također:

• redovito trepćite – svjesno, osobito pri koncentriranom radu

• koristite umjetne suze ako osjećate suhoću

• prilagodite svjetlo u prostoriji – izbjegavajte jake kontraste između ekrana i okoline

• držite ekran u razini očiju ili malo niže, na udaljenosti od 50–70 cm

Briga o očima ne znači izbjegavanje tehnologije – već pametan i osviješten odnos prema njenom korištenju.

Mit 2: Nošenje naočala pogoršava vid

Istina:
Ovo je jedan od najraširenijih mitova kada je riječ o vidu – mnogi vjeruju da nošenje naočala "razmazi oči" ili da će se nakon početka korištenja vida pogoršati brže. To nije istina.

Naočale ne slabe oči, već ispravljaju tzv. refrakcijske pogreške – poput:

• kratkovidnosti (miopije),

• dalekovidnosti (hipermetropije),

• astigmatizma (nepravilne zakrivljenosti rožnice).

Ove pogreške su rezultat građe oka, a ne navike. Naočale ne liječe problem, ali omogućuju jasniji i udobniji vid, čime smanjuju naprezanje očiju, glavobolje i zamor.

Ako se čini da vam se vid pogoršava nakon nošenja naočala, to je najvjerojatnije rezultat prirodne progresije stanja, a ne uzrokovano samim naočalama. Na primjer, kratkovidnost se često pogoršava u adolescenciji, neovisno o nošenju korekcije.

Savjet:

• Redovito kontrolirajte dioptriju – osobito ako primjećujete zamućenje, umor očiju ili glavobolje.

• Ako vam je propisana korekcija, nemojte je ignorirati – izbjegavanje naočala može dovesti do jačeg naprezanja vida, pogrešne posture, smanjenja koncentracije i opće neugode.

• Kod djece i tinejdžera, redoviti pregledi su posebno važni jer se vid u toj dobi brzo mijenja.

Mit 3: Ako nemam simptome, moj vid je sigurno u redu

Istina:
Mnogi vjeruju da je s vidom sve u redu sve dok jasno vide i ne osjećaju smetnje. No, činjenica je da brojne očne bolesti napreduju tiho, bez bolova, crvenila ili naglog pogoršanja vida.

Primjerice:

• Glaukom se često naziva „tihim kradljivcem vida“ jer godinama može uzrokovati oštećenja očnog živca bez ikakvih simptoma.

• Makularna degeneracija može zahvaćati središnji vid polako i gotovo neprimjetno dok šteta ne postane ozbiljna.

• Dijabetička retinopatija, koja pogađa osobe s dijabetesom, u ranim fazama ne uzrokuje simptome, ali može dovesti do gubitka vida ako se ne otkrije na vrijeme.

• Oštećenje vidnog živca ili promjene na mrežnici također često napreduju bez boli ili upozorenja.

Upravo zato što simptomi izostaju, ljudi često kasno traže pomoć – kada su promjene već uznapredovale i nepovratne.

Savjet:

• Iako trenutno nemate nikakvih tegoba, barem jednom godišnje posjetite oftalmologa.

• Nakon 40. godine, rizik od očnih bolesti se povećava, a preventivni pregled može otkriti promjene koje vi još ne osjećate.

• Redoviti pregledi su osobito važni ako imate obiteljsku povijest glaukoma, visoki krvni tlak, dijabetes, ili ako primjećujete da vam se vid u određenim uvjetima (npr. noću, pri čitanju) počeo pogoršavati.

Mit 4: Mala djeca ne trebaju oftalmološki pregled ako dobro vide

Istina:
Jedna od najvećih zabluda kada je riječ o dječjem vidu je ta da ako se dijete ne žali i nema očite poteškoće, njegov je vid potpuno u redu. Međutim, djeca vrlo često ne znaju prepoznati da im vid nije dobar – jednostavno se prilagode onome što vide, ne znajući da bi zapravo trebala vidjeti jasnije, šire ili drugačije.

Neka stanja, poput:

• ambliopije (tzv. "lijeno oko")

• strabizma (razrokosti)

• visokih razlika u dioptriji između dva oka

• kongenitalne katarakte ili promjena na rožnici

…mogu proći nezapaženo, a mogu značajno utjecati na razvoj vida i koordinaciju.

Ambliopija, primjerice, ako se ne prepozna i ne liječi do 7. ili 8. godine, može uzrokovati trajni gubitak funkcionalnog vida na jednom oku, jer se mozak „navikne“ zanemarivati sliku slabijeg oka.

Savjet:

• Prvi oftalmološki pregled preporučuje se već između 3. i 5. godine, i to bez obzira na to postoje li očiti problemi ili ne.

• Rani pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje i liječenje problema, dok je razvoj vida još u tijeku i postoji velika mogućnost oporavka.

• Djeca koja imaju:

• nasljedne faktore (roditelji s jakom dioptrijom ili strabizmom),

• teškoće u učenju ili koncentraciji,

• česte glavobolje,

• ne vole čitati ili imaju lošu koordinaciju ruke i oka,

…trebala bi na pregled i ranije ili češće.

Mit 5: Ako koristim kapi za oči, ne trebam liječnika

Istina:
Na tržištu postoji velik broj kapi za oči koje se mogu kupiti bez recepta, a mnogi ih koriste kao brzo rješenje za razne tegobe – od suhoće oka i osjećaja pečenja, do crvenila ili umora. Međutim, važno je znati da takve kapi ublažavaju simptome, ali ne rješavaju uzrok problema.

Umjetne suze, antihistaminske kapi i pripravci za smanjenje crvenila mogu privremeno donijeti olakšanje, ali u slučajevima gdje postoji:

• kronična suhoća oka

• osjećaj pritiska ili boli u oku

• zamućenje vida

• osjetljivost na svjetlo

• osjećaj stranog tijela u oku

• česte glavobolje povezane s vidom

…samoliječenje može maskirati ozbiljnije stanje i odgoditi dijagnozu bolesti poput sindroma suhog oka, glaukoma, alergijskog konjunktivitisa, infekcije ili čak neuroloških poremećaja.

Također, dugotrajna i učestala primjena određenih kapi za oči, osobito onih koje sadrže vazokonstriktore (za smanjenje crvenila), može izazvati rebound efekt – tj. pogoršanje simptoma kada se prestanu koristiti.

Savjet:

• Ako redovito koristite kapi za oči, a simptomi ne nestaju ili se često vraćaju, vrijeme je za stručnu procjenu.

• Ne koristite kapi više od nekoliko dana zaredom bez savjetovanja s oftalmologom – osobito ako ne znate točan uzrok simptoma.

• Pravilna dijagnoza omogućuje ciljano liječenje, a ponekad je upravo rana intervencija ključna za očuvanje vida.

Zaključak: Ne vjerujte svemu što čujete – vjerujte stručnjacima

Mitovi o zdravlju vida često se prenose s dobrom namjerom, no unatoč tome mogu dovesti do pogrešnih navika, odgađanja pregleda i zanemarivanja simptoma koji zahtijevaju pažnju.

Važno je znati da dobar vid ne znači automatski i zdrave oči. Vid je kompleksan proces koji uključuje mrežnicu, očni živac, cirkulaciju i koordinaciju oka s mozgom – i sve te komponente moraju funkcionirati skladno kako bi naš vid ostao stabilan i pouzdan.

Zato ne zanemarujte ni naizgled male tegobe.

Budite informirani.
Vodite brigu o svojim očima.
Redovito posjećujte oftalmologa, čak i ako ne osjećate smetnje.

Uravnotežena prehrana, odmjerena uporaba ekrana, pravilan odmor i preventivni pregledi – najbolja su investicija u dugoročno zdravlje vašeg vida.

Jer kad je riječ o očima, rana briga donosi trajnu jasnoću.